Integracije
11. 03. 2013
Srbija ne podnosi ultimatume
Beograd - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić, premijer Ivica Dačić i vicepremijer Aleksandar Vučić danas u Brisel, gde će na radnoj večeri razgovarati sa šeficom evropske diplomatije i posrednicom u dijalogu Beograda i Prištine Ketrin Ešton, koja je inicirala susret.
Uoči odlaska Dačić kaže da ne očekuje pritiske, ali veruje da će posle sastanka biti jasnije da li je dogovor o severu Kosova moguć.
Kako ocenjuje RTS, briselski sastanak mogao bi da bude presudan za raspetljavanje ili stezanje kosovskog i evropskog čvora.
Najviši državni funkcioneri u evropsku prestonicu idu sa stavom da su izvršna ovlašćenja za zajednicu srpskih opština crvena linija koju Beograd neće preći.
Još se, međutim, ne zna šta će Ešton staviti na sto tokom večere u Briselu.
"Na pretprošlom sastanku postojao je predlog da se dogovore neki opšti principi i da to parafiramo. Oni nisu predviđali izvršnu vlast za Srbe na severu. Nisam hteo da potpišem", rekao je Dačić za Blic.
Može da mi nudi bilo ko bilo šta, dodao je Dačić, ali nikada neću potpisati ništa što nije dobro za Srbiju i što ne obezbeđuje funkcionisanje i opstanak srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.
U Kancelariji za Kosovo i Metohiju ponavljaju da Evropa ne bi trebalo da traži ono što Srbija ne može da da.
"Poslali smo najvišu delegaciju u istoriji EU da razgovara samo o jednom pitanju i to govori koliko smo mi spremni za razgovore i da na njima nađemo najbolje moguće rešenje", rekao je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin.
Ako je EU stalo do Srbije, do njenog razvitka, ali i da region bude miran, ocenio je Vulin, onda će slušati ono što Srbija ima da kaže.
Francuski ambasador u Srbiji Fransoa Gzavije Denio rekao je za RTS da su vlasti u Beogradu preduzele važne i hrabre inicijative, ali podseća da sve zavisi od napretka dijaloga Beograda i Prištine.
"Vrlo je važno da se srpska zajednica na Kosovu oseća dobro u institucijama koje će poštovati njihov način života i garantovati im bezbednost", rekao je Denio.
Da državni vrh očekuju teški pregovori potvrđuje i potpredsednica Vlade za evropske integracije Suzana Grubješić, dok predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun očekuje i dodatne pritiske na Beograd, koji, kaže, nisu prihvatljivi.
Ako dijalog propadne neće samo Srbija biti na gubitku, smatraju analitičari.
"Mislim da bi EU za jedan duži period morala da prizna da nije sposobna da rešava stvari u svom dvorištu. Unija ima šanse da ponudi rešenje i da ga isforsira, ali sam rezervisan vrlo u pogledu sposobnosti da EU to učini", rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić.
Posle susreta sa rukovodstvom Srbije, Ketrin Ešton 14. marta putuje u Prištinu, a šest dana kasnije sledi sedma runda dijaloga Beograda i Prištine.
Predsednik Nikolić izjavio je da pretpostavlja da će državnom vrhu danas u Briselu biti ponuđen "neki papir", čiji je nacrt video i da je, ako u njemu ne bude izmena, on za Srbiju apsolutno neprihvatljiv.
"Ne može da bude prihvaćen zato što je Skupština donela Rezoluciju kojom je opredelila ponašanje Srbije u pregovorima", izjavio je Nikolić novinarima posle upisivanja u Knjigu žalostu u ambasadi Venecuele, povodom smrti predsednika te države Uga Čavesa.
On je dodao da se to odnosi na slučaj da se ponudi papir, koji je prepis zakona u međuvremenu donetih u Prištini, "bez ikakvog prava Srbije u svemu ovome".
"Ako iz tog papira bude jasno da, bezmalo, oni samo Kosovo priznaju kao državu, a o Srbiji ne vode računa, onda znači da nas Evropska unija, ipak, neće u svom sastavu", konstatovao je Nikolić.
On je istakao da je Srbija u godinu dana pregovora sa Prištinom otvorila mnogo puteva, svesna toga da može da se desi da je neko postavlja pred ultimatum.
"Srbija nikad nije podnosila ultumatume, zašto bi sada", poručio je Nikolić.
Na pitanje o kakvom se papiru radi, on je odgovorio da je to nacrt prava koja bi imala srpska zajednica u okviru kosovske administracije i da su to prava koja su u Prištini predviđena zakonima o lokalnoj samoupravi i drugim aktima.
"Ako se ponudi to, onda Srbija mora da razmisli šta će i kako dalje... Srbija ne može da izda sebe ni za kakve darove, kolače, ni za kakvu političku karijeru, Srbija mora da bude svoja", upozorio je Nikolić.
Predsednik Srbije je napomenuo da, sve vreme bavljenja politikom, u sebi ima "crvenu liniju", koju građani "imaju pravo da pomeraju unapred ili unazad, da se slažu ili ne slažu", a da bi on, u slučaju neslaganja, morao da snosi posledice.
Upitan šta je njegova "crvena linija", Nikolić je objasnio da je to da "Srbija prepoznaje Kosovo kao teritoriju koja je specifična u odnosu na druge delove zemlje".
Srbija je "spremna da prihvati mnogo toga što je Kosovo uz pomoć UN i EU već steklo, zna da Kosovo takvo kakvo jeste ima i ustav i zakone i predsednika i vladu i parlament", precizirao je on.
Nikolić je ukazao da na toj teritoriji, koju Srbija nikada neće priznati kao nezavisnu državu, postoji velika srpska zajednica, "koju potpuno želimo da očuvamo i da joj omogućimo povratak".
"Za Srbe na Kosovu i Metohiji trebalo bi da važe prava koja Srbija daje Albancima na Kosovu i Srbi neće tražiti ništa drugo osim onoga što dogovori Srbija za njih i što posle moraju da ostvaruju, u saradnji sa institucijama u Prištini i sa međunarodnom zajednicom", rekao je Nikolić.
On je dodao da Srbi ne traže nezavisnost od Kosova "koje, samo po sebi, nije nezavisno", ne traže ni da budu Republika Srpska, već žele da ih neko prepozna kao ljude koji na Kosovu žive i imaju prava, a ne kao nekog za koga se priprema da jednog dana budu preseljeni.
"Onda bi taj problem nestao za međunarodnu zajednicu kao što je nestao kad je Hrvatska proterala Srbe, kao što je nestao i u drugim delovima bivše Jugoslavije kad su Srbi proterani", zaključio je Nikolić.
Nikolić, premijer Ivica Dačić i prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić večeras u Briselu imaju sastanak sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politku i bezbednost Ketrin Ešton.
Poslanik Socijalističke partije Srbije (SPS) Dejan Radenković izjavio je danas da je vreme da Brisel konačno shvati da je za dugotrajnu stabilnost u regionu potrebno pronaći pravedno i pošteno rešenje kad se razgovara o Kosovu.
Radenković je, u izjavi novinarima u Skupštini, rekao da je državni vrh jedinstven i da pokazuje odlučnost, kao i da niko pre nije hteo da se ovako hrabro upusti u rešavanje krucijalnih pitanja.
Radenović je, povodom pisanja medija, rekao da može da komentariše dokumente vezana za Kosovo tek kad ih vidi u originulu, ako postoje.
Radna verzija okvirnog sporazuma Srbije i Kosova, izrađenog na inicijativu Fondacije Konrad Adenauer, predviđa da "obe strane razvijaju međusobne dobrosusedske odnose zasnovane na nemešanju u unutrašnja pitanja i obostranom poštovanju teritorijalnog integriteta", objavio je list Danas.
Obe strane treba da se "saglase da njihovo članstvo u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama neće implicirati potvrdu na osnovu međunarodnog prava", kao i da se obavežu "na punu primenu dogovora postignutih pod pokroviteljstvom Evropske unije".
Danasu je više izvora potvrdilo autentičnost sadržaja ovog dokumenta, koji je specijalni savetnik za spoljnu politiku i bezbednost nemačkog kancelara Kristof Hojzgen u februaru ove godine uručio prvom potpredsedniku Vlade Srbije Aleksandru Vučiću, tokom njegove posete Berlinu.
U Fondaciji Konrad Adenauer Danasu je rečeno da se radi o njihovoj ideji da u saradnji grupe srpskih i albanskih pravnika i političara sažeto i uopšteno sagledaju sve teme koje bi eventualni sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine trebalo da sadrži u sadašnjim okolnostima.
Fondacija je radni dokument u januaru predala Hojzgenu. Za sada nema zvanične potvrde da li će se ovaj poverljivi saradnik Angele Merkel naći u nemačkoj delegaciji koja će od 16. do 19. marta posetiti Beograd i Prištinu.
Kako je Danasu nezvanično objašnjeno, radna verzija sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova nema nikakve veze sa dinamikom i sadržajem briselskih pregovora, iako među njima postoje dodirne tačke kada je reč o pograničnom režimu i "kancelarijama za vezu" - u Briselu se za sada traži rešenje za razmenu oficira za vezu u okviru kancelarija EU u Beogradu i Prištini.
Radnom verzijom sporazuma o normalizaciji odnosa predviđa se i da će "obe ugovorne strane ući u pregovore o uspostavljanju novih graničnih prelaza, kao i da će unaprediti drumski, vazdušni i železnički saobraćaj između dve teritorije".
Prema ovom dokumentu, obe strane trebalo bi da se "uzajamno obavežu da osnuju kancelarije za vezu u sedištima vlada", kao i da će "tražiti međugraničnu saradnju između opština i zajednica, negovaće bratimljenje opština i uzajamnih odnosa, olakšavati slobodu kretanja između susednih zajednica" radi "smanjivanja barijera"...
Jednom od odredbi predviđa se da svaka od strana „poštuje sve nacionalne zajednice (manjine) na svojoj teritoriji, garantuje i štiti sva njihova prava u skladu na najvišim međunarodnim standardima, posebno podstičući obrazovanje, kulturu, religiju, verske denominacije i jezik nacionalnih zajednica“.
Tu se pominju i "demokratski izabrana tela nacionalnih manjina ili drugi oblici njihovog predstavljanja na obe stane, koji treba da doprinesu rešavanju praktičnih pitanja zaštite nacionalnih manjina".
Dokumentom se predviđa i da Beograd i Priština, koji teže da uđu u EU, "poštuju principe decentralizacije i usklađivanja rada na usaglašavanju svojih zakonodavstva sa standardima Unije".
Obe strane u sporazumu treba da se obavežu i da će se "uzajamno podržavati u naporima da postanu članice EU", kao i da će "pod okriljem UN rešavati sve međusobne nesuglasice isključivo mirnim putem, bez pretnji ili upotrebe sile".
Prema radnoj verziji dokumenta, Beograd i Priština treba da "postupaju pod pretpostavkom da nijedna od strana ne može predstavljati drugu u međunarodnim odnosima, niti delovati u njeno ime, kao i da im je autoritet ograničen na njihovu sopstvenu teritoriju".
Sporazum bi, kako se predlaže, trebalo da stupi na snagu na dan kad na njega potpise stave predstavnici obe strane, a engleska verzija teksta smatrala bi se jedinom važećom za tumačenje.
Nema komentara.