Region
02. 12. 2011
Vojna neutralnost u 21.veku
Beograd - Uz proklamovanu vojnu neutralnost, za Srbiju učešće u multinacionalnim vojnim operacijama i saradnja sa državama regiona znači dokaz partnerstva, koje je izuzetno važno u svim integracijama koje Srbija želi da postigne, izjavila je juče državna sekretarka Ministarstva odbrane Srbije Tanja Miščević.
Partnerstvo se ne stiče samo kroz dobre ekonomske ili prijateljske političke odnose, već rame uz rame sa vojskama i oružanim snagama drugih zemalja, da bi pokazali svoj kapacitet, rekla je Miščević na otvaranju Konferencije "Neutralnost u 21. veku - Pouke za Srbiju", koja se dva dana održava u Beogradu u organizaciji ISAC fonda i Kraljevine Švedske. Logika da zajedničkim angažovanjem pokažemo partnerstvo, tehnički, praktično i profesionalno znači dodatno učenje, a politički to za Srbiju znači dokaz partnerstva sa drugim državama, koje je izuzetno važno u svim integracionim procesima, dodala je ona.
U multinacionalnim operacijama, odnosno misijama upravljanja krizama, Srbija će iduće godine imati oko 570 oficira, podoficira i profesionalnih vojnika, u odnosu na sadašnjih oko 150 u svim rotacijama. Miščević je izjavila da će do kraja godine, na zahtev EU, Ministarstvo odbrane Srbije poslati dodatni tim u Ugandu na trening misiju EU.
Ne treba posebno isticati koliko je važna saradnja u odbrani zemalja ovog regiona, a naše vojske veoma dobro sarađuju, ne samo na papiru, već konkretno kroz zajedničke vojne vežbe, naglasila je Miščević.
Prema njenim rečima, država smo sa izuzetno dobrim bilateralnim odnosima u oblasti odbrane sa mnogim zemljama, uz više od 50 zaključenih međudržavnih sporazuma, sa svim zemljama regiona, osim sa Albanijom.
Ukazujući na značaj saradnje Srbije sa NATO kroz Partnerstvo za mir, Miščević je predočila da su u toku pregovori o Sporazumu o statusu snaga, što je ocenila napretkom, iako pojedini to smatraju kretanjem ka članstvu u NATO "na mala vrata".
To je zabranjeno Rezolucijom Skupštine Srbije, rekla je ona, i dodala da mi to definišemo ispunjavanjem obaveza preuzetih članstvom u Partnerstvu za mir i dokazom partnerstva sa evropakim državama i do sada nemamo zamerki, niti bilo kakvih uslovljavanja u tom procesu.
Ambasador Švedske u Srbiji Krister Asp je istakao da se politka vojne neutralnosti Švedske ogleda u uzdržavanju od članstva u bilo kojoj vojnoj alijansi. Međutim, u slučaju Trećeg svetskog rata Švedska bi stala na starnu NATO, zbog geografske pozicije, rekao je Asp. Prema njegovim rečima, Švedska danas uporište u svojoj spoljnoj bezbednosnoj politici ima u EU.
Ambasadorka Danske u Srbiji Mete Kjuel Nilsen je upitala da li vojna neutralnost ima smisao u 21. veku, vremenu globalizacije. Ona je ocenila da neutralnost podrazumeva nemati svoje stav, biti po strani, nezainteresovan, neangažovan, u defanzivi.
#Da li će Srbija biti članica NATO, apsolutno je njen izbor i ona sama treba da odluči da li je to na dobrobit njenih građana, rekla je Nilsen i ukazala na benefit Srbije u okviru Partnerstva za mir. Vaše oružane snage povećavaju operabilnost sa drugim oružanim snagama, drugih zemalja", istakla je Nilsen.
Predsednik Međunarodnog savetodavnog odbora ISAC Fonda Milan Pajević je ukazao da je Srbija jedina država na Balkanu koja se, za sada, nominalno opredelila za vojnu neutralnost. Ni u prošlosti, kao ni danas, nema mnogo zemalja koje su proglasile neutralnost, što govori da je to specifičan status, koji retko koja država želi i može da ispuni i da joj to bude priznato, naveo je Pajević.
Znanje i informisanost su ključni za izbor građana u tom smislu, kako bi se bolje promislila spoljna politika, koja bi najzad trebalo da postane nedvosmislena, istovremeno više evrospka i više tradicionalno srpska. A, srpska tradicija nije u neutralnosti, zaključio je Pajević.
Nema komentara.