Region
10. 05. 2013
Usporavanje medijske reforme?
Beograd - Predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Saša Mirković i predsednik Upravnog odbora Asocijacije medija Zoran Sekulić upozorili su danas na zajedničkoj konferenciji za novinare predstavnika novinarskih udruženja i medijskih asocijacija na opasnost usporavanja, pa i odlaganja medijske reforme.
Oni su objasnili da je Ministarstvo kulture i informisanja razdvojilo nacrte zakona o elektronskim medijima i javnim servisima, dok je nacrt zakona o javnom informisanju na usaglašavanju u drugim ministarstvima, iako je javna rasprava o tom dokumentu završena pre više od mesec dan.
Zbog toga još nije poznato ni kada će ovi medijski zakoni biti dostavljeni Vladi Srbije, niti kada će biti upućeni u skupštinsku proceduru, uprkos tome što su, po Medijskoj strategiji, morali da budu usvojeni do 31.marta ove godine.
Mirković je rekao da je, kao član radne grupe Ministarstva kulture i informisanja za izradu zakona o elektronskim medijima i javnim servisima, trebalo da potpiše ovaj nacrt zakona, ali da je Ministarstvo nekoliko sati ranije predstavilo razdvojene nacrte ovih zakona.
Rade Veljanovski, Slobodan Kremenjak i ja smo, kao članovi radne grupe, potpisali nacrt na kojem smo radili, dok su ostali članovi radne grupe potpisali druga dva nacrta zakona, rekao je Mirković i istakao da ga zanima koje će nacrte potpisati resorni ministar Bratislav Petković.
U priči o medijskim zakonima i privatizaciji preostalih državnih medija, napomenuo je Mirković, zaboravlja se da je u Srbiji sedam odsto u vlasništvu države, dok je 93 odsto privatnih medija.
Mirković je skrenuo pažnju i na to da je pre prvomajskih i uskršnjih praznika objavljen konkurs za dodelu nacionalne frekvencije koju je koristila TV Avala, kao i da bi trebalo pratiti ko će se sve prijaviti.
U Ministarstvu trgovine i telekomunikacija održan je i sastanak povodom izrade Nacrta zakona o oglašavanju, dodao je Mirković i najavio da je ANEM spreman da učetvuje unjegovoj izradi.
Sekulić je podsetio da su Medijskom strategijom, koja je usvojena 2011. godine, dati rokovi od 18 meseci za reformu medijskog zakonodavstva i usvajanje novih medijskih zakona.
Posle ozbiljne rasprave, bez obzira na različite stavove aktera radne grupe i posle javne rasprave o nacrtu zakona u javnom informisanju, ne zna se kada će kakva verzija tog akta biti prosleđena Vladi, a situacija je još komplikovanija sa elektronskim medijima i javnim servisima.
Zato smo na pragu ćorsokaka, usporavanja i potencijalnog odlaganja procesa medijskih reformi, ukazao je Sekulić.
Govoreći o Nacrtu zakona o javnom informisanju, Sekulić je precizirao da mesec dana posle završetka javne rasprave, niko ne zna šta se sa tim događa.
Nezvanično, dodao je on, nacrt je na razmatranju u drugim ministarstvima i pitanje je kako će taj zakon na kraju izgledati.
Nacrtom ovog zakona predviđen je rok za privatizaciju preostalih 66 državnih medija do kraja 2014, kao i obaveza da država do 15. septembra ove godine raspiše konkurs za projektno finansiranje u sledećoj godini, napomenuo je Sekulić, jer se budžetsko finansiranje ukida.
Asocijacija medija se protivi direktnom budžetskom finansiranju medija, pa je isti stav kada se radi i o RTS, napomenuo je Sekulić.
On smatra da rešavanje velikih državnih pitanja, poput Kosova ili dobijanja datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom (EU), ne bi smelo da bude izgovor da se uspori ili odloži reforma medijskog zakonodavstva.
Postoje ozbiljni otpori iz krugova medija koji bi trebalo da budu privatizovani i koji su decenijama na budžetu usvajanju nove medijske regulative, rekao je Sekulić i dodao da bi oni najviše voleli da reforma propadne.
Važno je i da EU, takođe sada zainteresovana pre svega za rešavanje problema između Beograda i Prištine, ne progleda kroz prste vlastima u Srbiji po pitanju medijske reforme i ne dozvoli da ona bude zanemarena, istakao je Sekulić.
On je podsetio da su mediji uvršteni u pet političkih prioriteta EU, kada je reč o reformama u Srbiji.
Sekulić je najavio da će Asocijacija medija 23. maja u Beogradu biti domaćin Generalnoj skupštini Evropske asocijacije novinskih izdavača i iskoristiti priliku da se zatraži podrška za štampane medije, koji su u Srbiji u posebno teškom položaju.
Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić upozorio je na teško stanje u Radioteleviziji Vojvodine, ukazući da su i političari, svojim neodgovornim izjavama o prelasku javnih servisa na budžetsko finansiranje, doprineli da građani prestanu da plaćaju pretplatu.
Vlada Srbije pokušava da nađe rešenje za RTS, ali se RTV Vojvodina ostavlja na cedilu, dok ne dođe na sam rub propasti, ukazao je Gruhonjić.
Gruhonjić je naglasio da ideja o budžetskom finansiranju javnih servisa nije dobra, jer se ostavlja širok prostor za "odokativnu procenu" vlasti šta i koliko može dati javnim servisima.
Time se, napomenuo je Gruhonjić, otvara i put da se Tanjug proglasi javnim servisom koji se finansira iz budžeta.
Predsednik Lokal presa Dejan Miladinović rekao je da ne voli da gleda u opštinske budžete kao jedini spas za lokalne medije, zbog čega podržava usvajanje zakona o javnom informisanju.
Promena koja se dogodila u propteklom periodu je da je Lokal pres uticao na neke od gradonačelnika da dodeljuju novac namenjen medijima, ali je situacija različita od grada do grada, ukazao je Miladinović.
Zato smo očekivali projektno finansiranje medija, dodao je Miladinović, kako bi se izbeglo da gardonačelnici po svom nahođenju dodeljuju novac.
Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović strepi da će usvajanjem dva zakona, o elektronskim medijima i javnim servisima, zbog održavanja budžestkog finansiranja, prestati da postoji većima medija u Srbiji.
Prelaskom na budžetsko finansiranje lokalni mediji će do završetka perioda privatizacije dobiti status javnih servisa, a svi koji radimo u lokalnim medijima znamo šta to znači, objasnio je Obradović.
Predsednica Udruženja novinara Srbije Ljiljana Smajlović najavila je da će ovo udruženje biti protiv Zakona o javnom informisanju, ukoliko ne bude propisana obaveza da se iz lokalnih budžeta izdvaja najmanje dva odsto za finansiranje lokalnih medija.
Nema komentara.