Srbija
11. 11. 2011
Došao drugi talas krize
Beograd - Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoskić izjavio je četvrtak da je Srbija već zahvaćena drugim talasom ekonomske krize i da, uz dobro pripremljene mehanizme, može proći kroz krizni period bolje nego mnoge druge zemlje.
Šoškić je, na okruglom stolu na Ekonomskom fakultetu, istakao da je ekonomska aktivnost u Srbiji već ozbiljno pogođjena dešavanjima u EU i da su "prognoze za rast veoma konzervativne".
Prema njegovim rečima, na Srbiji je da bude dovoljno obazriva i da obezbedi sve mehanizme potrebne da se štetni efekti minimiziraju. Da ih možemo izbeći o tome nema ni govora, istakao je guverner.
Nezaposlenost će ostati ključni problem i 2012. godine pod pretpostavkom da će privredni rast biti između dva i tri odsto, objavljuje Blic.
Korekcija privrednog rasta naniže biće jedna od glavnih tema pregovora sa MMF-om koji su u toku, a to u praksi znači da i naredne godine treba očekivati nizak standard, rast nezaposlenosti i pad realnih zarada.
Ekonomista Goran Nikolić kaže da je situacija očajna. Ako OECD procenjuje rast evrozone na 0,3 odsto, a procene ove organizacije su uvek bile precenjene, onda to znači da će naš glavni ekonomski partner imati nultu stopu rasta.
Praktično, građani u Srbiji će trpeti krizu iz Evrope kroz nekoliko kanala. Na prvom mestu je prekid tražnje, zatim pad izvoza, proizvodnje i na kraju realan pad plata i zaposlenosti, objasnio je Nikolić.
Fiskalni savet saopštio je da je umanjio projekciju privrednog rasta u 2012. godini sa tri na 1,5 odsto, a ta promena bi, prema fiskalnom pravilu o budžetskom deficitu, rezultirala povećanjem dozvoljenog deficita sa prvobitno planiranih 3,9 na 4,5 odsto brutodomaćeg proizvoda (BDP).
Posledica toga će, gotovo izvesno, biti i prekoračenje zakonski definisane granice javnog duga od 45 odsto BDP u narednoj godini, zbog čega Fiskalni savet smatra da deficit u 2012. godini treba da bude manji od 4,5 odsto BDP.
Dinar je danas ojačao za 30 para ili 0,3 odsto u odnosu na prethodni dan. Zvanični srednji kurs je 102,0296 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) je referentnu kamatnu stopu smanjio za 0,75, tako da iznosi 10 odsto.
Inflacija je nastavila da se smanjuje. Ključni dezinflatorni faktori biće oslabljeni troškovni pritisci na rast cena hrane, niska agregatna tražnja, kao i usporeni rast regulisanih cena.
Procesu dezinflacije će doprineti i nastavljanje pada inflacionih očekivanja, saopštila je NBS.
Nema komentara.