Srbija
25. 03. 2012
Bombardovanje je bilo zločin
Beograd - "Ovo je dan koji je posvećen žrtvama bombardovanja, građanima koji danas žive u Srbiji, posvećen ljudima koji će živeti u Srbiji u budućnosti", izjavio je juče predsednik Srbije Boris Tadić, posle polaganja venca na Spomen obeležje žrtvama NATO bombardovanja u Aleksincu.
"To je bio zločin i tome se nema šta dodati", izjavio je Tadić.
"Naša je zemlja previše bila uronjena u ratove tokom čitavog 20. veka, ne zna im se ni broja, ni žrtava i sve što činimo u budućnosti treba da bude sazdano na taj način da više nikad ne budemo uključeni u bilo kakav rat", rekao je Tadić.
Prema njegovim rečima, najvažnije je sačuvati ljudske živote, našu zemlju.
Vence u Aleksincu položili su i ministar odbrane Dragan Šutanovac i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković.
Srbija mora od NATO ponovo da zahteva naplatu ratne odštete od sto milijardi evra i da na taj način obezbedi sredstva za pokretanje privrede, otvaranje novih radnih mesta i bolji život za građane, izjavio je juče kandidat Srpske radikalne stranke (SRS) za gradonačelnika Beograda i narodnog poslanika Nemanja Šarović.
Ističući da je u NATO agresiji ubijeno više hiljada ljudi, ranjeno više od deset hiljada, a pored vojnih objekata, uništeni su i mnogi civilni objekti, fabrike i mostovi, Šarović je rekao da je, na žalost, posle petooktobarske revolucije, vlast u Srbiji odustala od zahteva za ratnom odštetom. Investicije se ne mogu obezbediti tako što ćemo se zaduživati pod nepovoljnim uslovima kod zemalja koje nam ionako duguju ogromu svotu novca, ocenio je Šarović na konferenciji za štampu, navodi se u saopštenju SRS.
On je oštro osudio nedavne najave da će Srbija pristupiti Evropskoj bezbednosnoj agenciji, "jer je to predvorje zločinačkog NATO pakta", navodi se u saopštenju.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas položio je juče venac na spomenik "Zašto?" na Tašmajdanu i odao poštu radnicima Radio-televizije Srbije poginulim u bombardovanju NATO 1999. godine i istakao da je potrebno do kraja otkriti istinu o tome zašto su oni stradali.
Žrtvama su počast odali i članovi njihovih porodica i predstavnici RTS.
"O bombardovanju zgrade RTS ni danas ne znamo sve podatke – znamo ko je bombardovao, ali ne znamo ko je naredio da oni koji su u napadu nastradali ostanu u zgradi", rekao je Đilas.
Porodicama nastradalih i javnosti dugujemo da se do kraja otkrije istina, istakao je on.
Majka poginulog radnika RTS Žanka Stojanović ocenila je da izjava ministra odbrane Dragana Šutanovca, koja upućuje na to da se od NATO pilota traži transkript, "providna i da zamagljuje istinu". "Nisu NATO piloti zapisivali, već Vojska Jugoslavije sa svojim službama", rekla je Stojanović.
Ona je optužila Šutanovca da brani Ministarstvo odbrane koje je, prema njenim rečima, "glavni krivac za ovu tragediju". Stojanović je pozvala Šutanovca da pokaže dosije 466 i 209 iz 2001. godine "da vidimo šta ima, a imaju dokazi da je Vrhovni savet odbrane imao sve na dlanu da će televizija biti gađana". U raketnom napadu avijacije NATO, u noći između 22. i 23. aprila, poginulo je 16 radnika RTS.
Milica Rakić, koja je naša najmlađa žrtva, predstavlja sinonim svih nevino nastradalih tokom NATO bombardovanja, izjavila je članica Gradskog veća Nataša Milošević, koja je juče položila cveće na njen grob na Batajničkom groblju. Marković je u izjavi za Beoinfo podsetila da je 78 dana konstantnog NATO bombardovanja oduzelo 89 dečjih života. Dužni smo da negujemo sećanje na žrtve i učinimo sve da naše buduće generacije ne dožive ništa slično, ukazala je ona. Trogodišnja Milica Rakić poginula je 17. aprila 1999. godine u svojoj kući u Batajnici.
Beoinfo prenosi i da je pomoćnik gradonačelnika Beograda Dejan Vasović položio juče venac na spomen – obeležje kod Kliničko bolničkog centra "Dragiša Mišović", odajući počast sedmorici poginulih vojnika Gardijske brigade.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić položili su juče venac pored Spomen obeležja žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine, budući da nekoliko roditelja poginulih vojnika nije dozvolilo da se pošta oda pred ovim spomenikom na Savskom platou, preneo je Beoinfo.
"Grad Beograd je uređenjem ovog spomen platoa želeo da zauvek obeleži i oda počast svima koji su nastradali u ratovima od 1990. do 1999. godine", rekao je Đilas.
po njegovim rečima, spomenik je urađen prema rešenju studenata Arhitektonskog fakulteta, koje je pobedilo na konkursu, a odluku o njegovom podizanju donela je Skupština grada 2005. godine. Plato se nalazi na mestu koje će za nekoliko godina biti jedna od najlepših ulica u Beogradu, kada se izmeste železnička stanica i kamioni, rekao je Đilas.
Na primedbu građana da na spomen obeležju nisu napisana imena poginulih, Đilas je podsetio da je Vlada Srbije donela odluku o izgradnji kompleksa gde bi se nalazila imena svih nastradalih. "Ljudi koji su u ratovima ostali bez dece trpe veliki bol već dvadeset godina i grad poštuje i njih i sve nastradale. Ovaj plato će ostati ovde i mi ćemo pamtiti i civilne žrtve rata i one koji su poginuli braneći svoju otadžbinu", istakao je Đilas.
Rusmila Krekić, supruga borca nestalog pre 16 godina u Hrvatskoj, izrazila je žaljenje što je nekolicina roditelja sprečila polaganje venaca i istakla da rodbina poginulih napokon ima mesto na kom može da položi cveće i oda počast poginulima, javio je Beoinfo.
Episkop hvostanski Atanasije služio je juče, u prisustvu premijera Srbije Mirka Cvetkovića, parastos stradalima u NATO bombardovanju 1999. godine, u crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu. Parastosu su prisustvovali i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin, zamenik predsednika Skupštine grada Zoran Alimpić, kao mnogobrojni građani.
Nema komentara.