Srbija
02. 04. 2012
Jača nacionalistička desnica
Beograd - Obuzetost egzistencijalnim problemima stvorila je veliko nezadovoljstvo građana i zabrinjavajuće je što socijalno nezadovoljstvo čini da u Srbiji jača nacionalistička desnica, upozorila je danas izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava Vesna Petrović.
Sve je više stranaka desnog centra ili krajnje desnice, a sve stranke, "bez izuzetka koketiraju sa nacionalizmom", rekla je Petrović na predstavljanju izveštaja o stanju ljudskih prava u Srbiji tokom 2011. godine.
"Posledice toga su da se suzbijaju pokušaji suočavanja sa prošlošću, negiraju se rezultati Haškog suda, a najupadljiviji primer popuštanja pred predrasudama i agresivnošću 'patriotskih' organizacija bilo je otkazivanje Parade ponosa", naglasila je Petrović.
Stvara se, napomenula je, utisak u javnosti da političke stranke nisu zaštitnici interesa građana niti imaju iskrene političke programe, već im je jedini interes da dođu na vlast i da se na njoj održe.
"Teško je reći da ljudska prava igraju ozbiljnu ulogu u programima političkih stranaka", ocenila je Petrović. Prema njenim rečima, privatizacija u Srbiji je doživela neuspeh jer je izvedena brzopleto i na koruptivan način.
"Novi vlasnici su preduzeća dovodili u stečaj i tako ostavili veliku masu ljudi bez posla, pa je nezaposlenost u Srbiji zabrinjavajuća a broj građana koji žive ispod granice siromaštva popeo se na trećinu", konstatovala je Petrović. Uočena je i proširena i sistemska korupcija i stiče se utisak da su napori da se korupcija smanji ili suzbije, u stvari, neiskreni, rekla je Petrović.
Situacija u medijima je, prema rečima novinara Ivana Protića, u 2011. godini gora nego proteklih godina. "Nijedan od ključnih problema nije rešen, a pogotovu transparentnost vlasništva nad medijima, bez obzira na optimističke najave", ukazao je Protić i naveo podatak da se od 30 najvažnijih i najuticajnijih medija u Srbiji za njih 18 ne može odrediti pravi vlasnik.
Medijska strategija je predvidela povlačenje države iz vlasništva nad medijima, ali je i povećala broj javnih servisa sa dva na osam što, kako je rekao, otvara široko polje za kontrolu i pritisak izvršne vlasti na elektronske medije.
Nema komentara.