Svet
25. 03. 2013
Postignut dogovor o Kipru
Brisel - Predstavnici Kipra, Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su u Briselu postigli dogovor o sprečavanju bankrota glavnih kiparskih banaka i mogućem izlasku te zemlje iz evrozone.
"Nismo dobili bitku, već smo izbegli katastrofalni izlazak iz evrozone", izjavio je posle sastanka kiparski ministar finansija Mihalis Saris.
Posle dugotrajnih pregovora, tokom kojih je pretio ostavkom zbog pritiska Brisela i MMF, predsednik Kipra Nikos Anastasijades je rekao da je postignuti dogovor dobar i za Kipar i za EU.
U pregovorima su učestvovali i evropski komesar za ekonomske i monetarne poslove Oli Ren, izvršni direktor MMF Kristin Lagard i predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi.
Pregovori su rano jutros okončani odlukom ministara finansija 17 članica evrozone do prihvate sporazum.
Kipar je osigurao dobijanje pomoći od 10 milijardi evra, obećavši da će drastično smanjiti svoj ogromni bankarski sektor i primorati vlasnike velikih računa da prihvate gubitke, kako bi pomogli otplatu duga.
Evropska centralna banka je pretila da će uskratiti pomoć kiparskim bankama ukoliko do utorka ne bude bio postignut dogovor.
Bez sporazuma, Kipar bi bio suočen sa mogućnošću bankrota, što bi ga, verovatno, primoralo da postane prva zemlja koja napušta evrozonu.
Mislimo da će ovim biti stvoreno trajno, postojano i u potpunosti finansirano rešenje, rekla je Kristin Lagard.
Kako bi osigurala kreditnu pomoć, Vlada Kipra mora da pronađe način da prikupi 5,8 milijardi evra. Veći deo te sume se obezbeđuje od vlasnika velikih depozita u bankama, a ostatak povećanjem poreza i privatizacijom.
Kipar mora da smanji bankarski sektor, kao i budžet, sprovede strukturne reforme i privatizuje državno vlasništvo, izjavio je holandski ministar finansija Jerun Dejselblum.
Očekuje se da će te mere produbiti recesiju na Kipru.
Neizvesnost vezana za Kipar i njegovih 800.000 stanovnika je potresla 300 miliona ljudi u zemljama evrozone, mada Kipar čini manje od 0,2 odsto njene ekonomije.
Parlamenti nekoliko članica evrozone treba da potvrde sporazum sa Kiprom. Očekuje se da će ceo program biti odobren do sredine aprila.
Bliska budućnost će biti vrlo teška za Kipar i njegove stanovnike, ali su mere neophodne da bi kiparski narod obnovio svoju ekonomiju na novim osnovama, ocenio je Ren.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je od vlade zatražio restruktuiranje zajma za Kipar, vrednog 2,5 milijardi evra, izjavio je danas portparol šefa ruske države Dmitri Peskov. Moskva je zabrinuta zbog finansijske krize na Kipru, pošto ruski građani drže u kiparskim bankama oko 20 milijardi evra.
Peskov je rekao da je Putin zatražio od vlade da razradi uslove za restruktuiranje zajma dogovorenog 2011. godine.
Ministar finansija Kipra Mihalis Saris je veći deo prošle nedelje proveo u Moskvi, pre nego što su u petak razgovori propali.
Nema komentara.